U Župnom dvoru u Vugrovcu, koji se već pet godina, zahvaljujući HULULK-ovim likovnim programima, zagrebačkoj publici permanentno predstavlja kao iznimno zanimljiv kulturno-umjetnički prostor, nakon zanimljivih i uspješno predstavljenih „infrared“ uradaka grupe Infra, koja je osnovana upravo u HULULK-ovim prostorima u Župnom dvoru u Vugrovcu, 11. 1. 2020. upriličena je druga poduka/radionica infrared tehnike slikanja kojoj su uz slikare koji u svoj rad već implementiraju IR tehnologiju, a ujedno su i članovi grupe Infra, nazočili i novi umjetnici koji će se nakon poduke također pridružiti grupi i okušati u ovoj, u svijetu jedinstvenoj tehnologiji, koja je prije 10 godina ušla u slikarstvo.
Naime, infrared, ili hrv. infra-crveno slikarstvo spoj je umjetnosti i tehnologije, tj. inovacije na području eksploatacije infracrvenog spektra koje je autor hrvatski tim na čelu sa svjetski poznatim primijenjenim znanstvenikom,dr.sc.Vilkom Žiljkom. Radi se o sada već u svijetu poznatoj i nagrađivanoj metodi stvaranja jedinstvene slike dvostruke pojavnosti – jedne vidljive prostim okom, a druge tek pomoću infracrvene kamere, koju je unutar svog medija - štafelajne slike, prva primijenila ak. slikarica Nada Žiljak, ovu inovativnu metodu, stvorivši tako novu vrstu slikarstva starom tehnikom - akrilom na platnu, a potom je dr. slikarstva i restauratorica Dijana Nazor svojim doktoratom stavlja i u znanstveno-umjetnički diskurs, te njih dvije bivaju do prošlog proljeća jedine autorice koje slikaju na ovaj jedinstven način.
No, u lipnju prošle godine (2019.), u Župnom dvoru u Vugrovcu, u galerijskom prostoru Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara,nakon prve poduke prof. Žiljka o slikanju u proširenom spektru, petero slikara krenulo je u osvajanje, za njih novog vizualnog prostora. To su Ana Guberina, Ana Divković, Ana Jakić Divković, Marija Galić i Ivica Fišter koji su svoje „naukovanje“ odmah prenijeli u djelo, spontano oformljujući grupu koju smo nazvali po inrared slikarstvu –grupa INFRA, a koju će svojim stručnim tekstovima pratiti Sanda Stanaćev Bajzek.
A početkom ove godine, na drugoj radionici pridružile su im se tri nove slikarice, Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Olena Sokolovska. Umjetnici grupe Infra ne staju, nastavljaju slikati u okrilju svojih ateljea, propitujući vlastite namjere i prilagođavajući infrared metodu svome likovnom izričaju, što ćemo imati prilike permanentno viđati diljem Hrvatske, jer Infra u 2020. priprema izložbenu turneju , koju započinje izložbom 31. 1. 2020., u galeriji Sv. Ivan Zelina povodom Noći muzeja.
Odakle i zašto potreba za „skrivenom“ slikom?
Nada Žiljak svoju je vlastitu, ali i opće ljudsku potrebu za skrivanjem, postigla kreiranjem originalnog svijeta - novog načina slikanja napojenog čežnjom za tajanstvenošću, ali i ukazivanjem na licemjerje svijeta, njegovu istodobnu potrebu za osobnim prikivanjem, navlačenjem maski, a razotkrivanjem i nadziranjem drugoga. Njezina infrared slika stoga nije prezentacija tehnologije ili novog likovnog izričaja, već je originalan, jedinstven pristup predstavljanja ljudske intimnosti, određenih tabu tema, naše potrebe da zaštitimo, sakrijemo svoje pravo „ja“.
A o „lažnom moralu“, o prihvatljivom ili neprihvatljivom, o našim skrivenim, nemoralnim mislima, našim strastima i požudama progovorili su u svojim prvim infracrvenim slikam i ostali autori. Tako „atakom“ IR kamere žudnje i nagoni koje vješto skrivamo postaju stvarnost, postaju javnost kada njome bivaju otkriveni. Na Božićnoj izložbi infrared tehnologiju prilagođavaju pak temi Božića, tj. motivu Isusova rođenja, pa u područje „skrivene“ slike uz svetu obitelj nerijetko implementiraju likove anđela ili pak, kako to lijepo čini Ivica Fišter, rođenje Spasitelja prikazuju simbolom rađanja Sunca.
Grupa Infra po mnogo čemu je jedinstvena, a već na samome početku svoga djelovanja, prvim dvjema izložbama počastila nas je kuriozitetima. Ivica Fišter slika prve infrared slike na staklu u svijetu, prvim monokromnim (crne) IR slikama počastila nas je Dijana Nazor, a Ana Divković, kiparica po vokaciji, za prvu skupnu infrared izložbu načinila je iz kaširanog papira figurinu konja nazvavši ga „Trojanec“, postavivši tako već u samom nazivu bazu za nova tematska promišljanja, za pronalaženje novih simboličkih i metaforičkih konotacija same infrared slike, posežući sada u daleku povijest, u korijene naše europske kulture, u mitologiju i umjetnost antike. Na Božićnoj izložbi odabire izvorni kiparski materijal – glinu i izrađuje seriju konjića od terakote. Svoju zoomorfnu formu potom bogato kolorira i ukrašava tradicijskim ornamentom, ostavljajući iznenađenje u području oku nevidljivog.
U svojim infracrvenim slikama ova u svijetu jedinstvena grupa nosi imperativ suvremenih vizualnih umjetnika: imati stvaralačku slobodu i usvajati nova znanja, posjedovati individualno obilježje po kome će biti prepoznati, izraz koji će nositi njihove prepoznatljive izričaje i namjere, misli i osjećaje. Osluškujući zov vlastitog talenta i primamljiv žamor novih tehnoloških znanja, i dalje će ih nastojati udružiti, vizualno zabilježiti, spojiti ih u sebi i u svome stvaranju,govoreći o sebi i dalje formama i bojama klasičnog medija štafelajne slike, slike na staklu, grafike ili trodimenzionalne kiparske forme, ostvarujući sklad između onoga što jesu i vremena kojemu pripadaju. Inicirani željom i idejom dr.sc. Vilka Žiljka i njegova istraživačkog tima da njihovu inovaciju u području infracrvene tehnologije primjene u svome stvaralaštvu.
Sanda Stanaćev Bajzek
Naime, infrared, ili hrv. infra-crveno slikarstvo spoj je umjetnosti i tehnologije, tj. inovacije na području eksploatacije infracrvenog spektra koje je autor hrvatski tim na čelu sa svjetski poznatim primijenjenim znanstvenikom,dr.sc.Vilkom Žiljkom. Radi se o sada već u svijetu poznatoj i nagrađivanoj metodi stvaranja jedinstvene slike dvostruke pojavnosti – jedne vidljive prostim okom, a druge tek pomoću infracrvene kamere, koju je unutar svog medija - štafelajne slike, prva primijenila ak. slikarica Nada Žiljak, ovu inovativnu metodu, stvorivši tako novu vrstu slikarstva starom tehnikom - akrilom na platnu, a potom je dr. slikarstva i restauratorica Dijana Nazor svojim doktoratom stavlja i u znanstveno-umjetnički diskurs, te njih dvije bivaju do prošlog proljeća jedine autorice koje slikaju na ovaj jedinstven način.
No, u lipnju prošle godine (2019.), u Župnom dvoru u Vugrovcu, u galerijskom prostoru Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara,nakon prve poduke prof. Žiljka o slikanju u proširenom spektru, petero slikara krenulo je u osvajanje, za njih novog vizualnog prostora. To su Ana Guberina, Ana Divković, Ana Jakić Divković, Marija Galić i Ivica Fišter koji su svoje „naukovanje“ odmah prenijeli u djelo, spontano oformljujući grupu koju smo nazvali po inrared slikarstvu –grupa INFRA, a koju će svojim stručnim tekstovima pratiti Sanda Stanaćev Bajzek.
A početkom ove godine, na drugoj radionici pridružile su im se tri nove slikarice, Mercedes Bratoš, Ivana Ožetski i Olena Sokolovska. Umjetnici grupe Infra ne staju, nastavljaju slikati u okrilju svojih ateljea, propitujući vlastite namjere i prilagođavajući infrared metodu svome likovnom izričaju, što ćemo imati prilike permanentno viđati diljem Hrvatske, jer Infra u 2020. priprema izložbenu turneju , koju započinje izložbom 31. 1. 2020., u galeriji Sv. Ivan Zelina povodom Noći muzeja.
Odakle i zašto potreba za „skrivenom“ slikom?
Nada Žiljak svoju je vlastitu, ali i opće ljudsku potrebu za skrivanjem, postigla kreiranjem originalnog svijeta - novog načina slikanja napojenog čežnjom za tajanstvenošću, ali i ukazivanjem na licemjerje svijeta, njegovu istodobnu potrebu za osobnim prikivanjem, navlačenjem maski, a razotkrivanjem i nadziranjem drugoga. Njezina infrared slika stoga nije prezentacija tehnologije ili novog likovnog izričaja, već je originalan, jedinstven pristup predstavljanja ljudske intimnosti, određenih tabu tema, naše potrebe da zaštitimo, sakrijemo svoje pravo „ja“.
A o „lažnom moralu“, o prihvatljivom ili neprihvatljivom, o našim skrivenim, nemoralnim mislima, našim strastima i požudama progovorili su u svojim prvim infracrvenim slikam i ostali autori. Tako „atakom“ IR kamere žudnje i nagoni koje vješto skrivamo postaju stvarnost, postaju javnost kada njome bivaju otkriveni. Na Božićnoj izložbi infrared tehnologiju prilagođavaju pak temi Božića, tj. motivu Isusova rođenja, pa u područje „skrivene“ slike uz svetu obitelj nerijetko implementiraju likove anđela ili pak, kako to lijepo čini Ivica Fišter, rođenje Spasitelja prikazuju simbolom rađanja Sunca.
Grupa Infra po mnogo čemu je jedinstvena, a već na samome početku svoga djelovanja, prvim dvjema izložbama počastila nas je kuriozitetima. Ivica Fišter slika prve infrared slike na staklu u svijetu, prvim monokromnim (crne) IR slikama počastila nas je Dijana Nazor, a Ana Divković, kiparica po vokaciji, za prvu skupnu infrared izložbu načinila je iz kaširanog papira figurinu konja nazvavši ga „Trojanec“, postavivši tako već u samom nazivu bazu za nova tematska promišljanja, za pronalaženje novih simboličkih i metaforičkih konotacija same infrared slike, posežući sada u daleku povijest, u korijene naše europske kulture, u mitologiju i umjetnost antike. Na Božićnoj izložbi odabire izvorni kiparski materijal – glinu i izrađuje seriju konjića od terakote. Svoju zoomorfnu formu potom bogato kolorira i ukrašava tradicijskim ornamentom, ostavljajući iznenađenje u području oku nevidljivog.
U svojim infracrvenim slikama ova u svijetu jedinstvena grupa nosi imperativ suvremenih vizualnih umjetnika: imati stvaralačku slobodu i usvajati nova znanja, posjedovati individualno obilježje po kome će biti prepoznati, izraz koji će nositi njihove prepoznatljive izričaje i namjere, misli i osjećaje. Osluškujući zov vlastitog talenta i primamljiv žamor novih tehnoloških znanja, i dalje će ih nastojati udružiti, vizualno zabilježiti, spojiti ih u sebi i u svome stvaranju,govoreći o sebi i dalje formama i bojama klasičnog medija štafelajne slike, slike na staklu, grafike ili trodimenzionalne kiparske forme, ostvarujući sklad između onoga što jesu i vremena kojemu pripadaju. Inicirani željom i idejom dr.sc. Vilka Žiljka i njegova istraživačkog tima da njihovu inovaciju u području infracrvene tehnologije primjene u svome stvaralaštvu.
Sanda Stanaćev Bajzek