foto: Lojze Kalinšek
OVOG UTORKA OTVORENA MEĐUNARODNA MULTIMEDIJALNA IZLOŽBA „FEMININOLOGIJA vs. FEMINA
Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara u suradnji s Muzejom Prigorja, Sesvete, otvorenjem multimedijalne izložbe: „Femininologija vs. Femina 2023.“ 7. studenog 2023.,u Kulturno informativnom centru R Sjeverne Makedonije, zaokružila je međunarodni multimedijalni izložbeni projekt koji je u lipnju započeo u Skopju.
Ova izložba koja je ove godine okupila dvadeset eminentnih suvremenih vizualnih umjetnica iz R Hrvatske i R Sjeverne Makedonije, povezala je i dva prijateljska grada - naš Zagreb i Skopje, ali i dvije države. Primjer je uspješne suradnje dvaju udruženja – Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara(HULULK) i Društva likovni umjetnika Makedonije (DLUM) i dvije kustosice – Sande Stanaćev Bajzek, autorice „Femininologije“ kojom ona od 2014. godine predstavlja i promovira recentnu likovnu produkciju hrvatskih i inozemnih umjetnica i Janu Manevu Čuposku koja pak od 2015. godine predstavlja „Feminom“ likovnu umjetnost makedonskih umjetnica.
Kustosice su izložbom predstavile deset hrvatskih umjetnica: Ivanu Bakal, Nicole Hewitt, Irenu Gayatri Horvat, Paulinu Jazvić, Alanu Kajfež, Luciu Labas, Dijanu Nazor Čorda, Ivanu Ožetski, Taru Beatu Racz i Gabrijelu Šimić
te deset makedonskih autorica: Marinu Kocarevu Ranisavljev, Janu Lulovsku, Maju Raunik Kirkov, Anu Trajkovsku, Hristinu Zafirovsku, Natašu Milovančev, Marinu Cvetanovsku Martinovsku, Tanju Tanevsku, Vanu Urošević i Janu Manevu Čuposku.
Ove godine Femininologija i Femina udružile su snage u novom konceptu, u umjetničkoj kreaciji koja se ostvaruje „u paru“. U više ili manje uspješnoj sinergiji dvije autorske individualnosti. Dvadeset umjetnica za potrebe ovog umjetničkog eksperimenta spojeno je u deset parova u kojima istospolnost može biti baza pozitivnog ishoda, kompatibilnosti koja proizlazi iz razumijevanja, iz istog ženskog senzibiliteta, ali i „sukoba“, nemogućnosti da se dva istovjetna principa usklade.
Koncept umjetničke kohezije u "paru" stvorio je djela snažnog umjetničkog identiteta, prolazeći „općim mjestima“ naših civilizacijskih spoticanja - spolnosti, osobnim slobodama, nametnutim ulogama.
Otvorenju izložbe nazočio je veleposlanik R Sjeverne Makedonije, NJ.E. g. Miliam Fetai koji je istakao važnost ovog izložbenog projekta u još jačem povezivanju kulturne suradnje dvaju država.
Izložbu je kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba otvorila gđa. Rada Borić. Ova najutjecajnija hrvatska feministkinja i ženska i mirovna aktivistkinja nije susprezala svoje oduševljenje izložbom , podsjetivši nas na dugogodišnju HULUK-ovu aktivnost u promoviranju ženskog vizualnog stvaralaštva koji kroz različite poetike i likovne pristupe uvijek govori o jednom – ženskoj snazi, iznimnoj kreativnosti i umjetnosti kao izvrsnom mediju da se to i pokaže.
Jer već devet godina ona mijenja percepciju stvaranjem „zdrave“ i potentne baze tematiziranja i predstavljanja višestrukog identiteta žene, brojnih arhetipova i stereotipova kojima je žena izložena, kao globalne teme.
Izložba ostaje otvorena do 21. 11. 2023.
Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara u suradnji s Muzejom Prigorja, Sesvete, otvorenjem multimedijalne izložbe: „Femininologija vs. Femina 2023.“ 7. studenog 2023.,u Kulturno informativnom centru R Sjeverne Makedonije, zaokružila je međunarodni multimedijalni izložbeni projekt koji je u lipnju započeo u Skopju.
Ova izložba koja je ove godine okupila dvadeset eminentnih suvremenih vizualnih umjetnica iz R Hrvatske i R Sjeverne Makedonije, povezala je i dva prijateljska grada - naš Zagreb i Skopje, ali i dvije države. Primjer je uspješne suradnje dvaju udruženja – Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara(HULULK) i Društva likovni umjetnika Makedonije (DLUM) i dvije kustosice – Sande Stanaćev Bajzek, autorice „Femininologije“ kojom ona od 2014. godine predstavlja i promovira recentnu likovnu produkciju hrvatskih i inozemnih umjetnica i Janu Manevu Čuposku koja pak od 2015. godine predstavlja „Feminom“ likovnu umjetnost makedonskih umjetnica.
Kustosice su izložbom predstavile deset hrvatskih umjetnica: Ivanu Bakal, Nicole Hewitt, Irenu Gayatri Horvat, Paulinu Jazvić, Alanu Kajfež, Luciu Labas, Dijanu Nazor Čorda, Ivanu Ožetski, Taru Beatu Racz i Gabrijelu Šimić
te deset makedonskih autorica: Marinu Kocarevu Ranisavljev, Janu Lulovsku, Maju Raunik Kirkov, Anu Trajkovsku, Hristinu Zafirovsku, Natašu Milovančev, Marinu Cvetanovsku Martinovsku, Tanju Tanevsku, Vanu Urošević i Janu Manevu Čuposku.
Ove godine Femininologija i Femina udružile su snage u novom konceptu, u umjetničkoj kreaciji koja se ostvaruje „u paru“. U više ili manje uspješnoj sinergiji dvije autorske individualnosti. Dvadeset umjetnica za potrebe ovog umjetničkog eksperimenta spojeno je u deset parova u kojima istospolnost može biti baza pozitivnog ishoda, kompatibilnosti koja proizlazi iz razumijevanja, iz istog ženskog senzibiliteta, ali i „sukoba“, nemogućnosti da se dva istovjetna principa usklade.
Koncept umjetničke kohezije u "paru" stvorio je djela snažnog umjetničkog identiteta, prolazeći „općim mjestima“ naših civilizacijskih spoticanja - spolnosti, osobnim slobodama, nametnutim ulogama.
Otvorenju izložbe nazočio je veleposlanik R Sjeverne Makedonije, NJ.E. g. Miliam Fetai koji je istakao važnost ovog izložbenog projekta u još jačem povezivanju kulturne suradnje dvaju država.
Izložbu je kao izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba otvorila gđa. Rada Borić. Ova najutjecajnija hrvatska feministkinja i ženska i mirovna aktivistkinja nije susprezala svoje oduševljenje izložbom , podsjetivši nas na dugogodišnju HULUK-ovu aktivnost u promoviranju ženskog vizualnog stvaralaštva koji kroz različite poetike i likovne pristupe uvijek govori o jednom – ženskoj snazi, iznimnoj kreativnosti i umjetnosti kao izvrsnom mediju da se to i pokaže.
Jer već devet godina ona mijenja percepciju stvaranjem „zdrave“ i potentne baze tematiziranja i predstavljanja višestrukog identiteta žene, brojnih arhetipova i stereotipova kojima je žena izložena, kao globalne teme.
Izložba ostaje otvorena do 21. 11. 2023.
foto: E. Wagner